Kina i Rusija stavile su u četvrtak veto na rezoluciju UN za uvođenje novih oštrih sankcija Severnoj Koreji zbog niza lansiranja interkontinentalnih balističkih raketa koje se mogu koristiti i za nuklearno oružje.
Glasanje u 15-članom Savetu bezbednosti završeno je s 13 glasova za i 2 protiv i označilo je prvu ozbiljnu podelu među pet stalnih članica najmoćnijeg tela UN s pravom veta.
Savet bezbednosti je raniie jedinstveno uveo sankcije posle prve probne nuklearne eksplozije Severne Koreje 2006. godine i od tada ih je pooštravao, nastojeći da obuzda severnokorejske nuklearne i balističke raketne programe i spreči njihovo finansiranje.
Američka ambasadorka Linda Tomas-Grinfild pozvala je na jedinstvo i uoči glasanja u četvrtak, nazvavši šest ovogodišnjih testova interkontinentalnih balističkih projektila Severne Koreje „pretnjom za celu međunarodnu zajednicu“.
Kina je međutim najavila svoje protivljenje novim sankcijama Severnoj Koreji, a kineski ambasador u UN, Žang Jun, pozvao Sjedinjene Države da preduzmu "smislene, praktične akcije" da bi obnovile dijalog s Pjongjangom i našle političko rešenje za situaciju na Korejskom poluostrvu, gde Korejski rat iz 1950-53. godine još uvek nije završen mirovnim sporazumom.
U poslednjoj rezoluciji o sankcijama usvojenoj u decembru 2017, Savet bezbednostti se obavezao da će dalje ograničiti izvoz nafte u Severnu Koreju ako izvrši lansiranje balističke rakete sposobne da dosegne interkontinentalni domet. To međutim ovoga puta nisu odobrile Kina i Rusija.
Uz to, ambasadorka SAD u UN je ranije rekla da su u poslednje četiri godine "dve članice" Saveta bezbednosti što se jasno odnosilo na Kinu i Rusiju, "blokirale svaki pokušaj" da se sprovedu sankcije Ujedinjenih nacija protiv Severne Koreje.
Rezolucija koju su zaustavile Rusija i Kina trebalo je da smanji izvoz sirove nafte u Severnu Koreju sa četiri miliona barela godišnje na tri miliona, a smanjila bi izvoz rafinisanih naftnih derivata sa 500.000 barela godišnje na 375.000. Takođe bi se Severnoj Koreji zabranilo da izvozi mineralna goriva, mineralna ulja i mineralne voskove.
Rezolucija bi zabranila prodaju ili transfer svih duvanskih proizvoda u Severnu Koreju, pooštrila bi pomorske sankcije i zabranila izvoz ručnih i zidnih časovnika i njihovih delova iz te zemlje.
Možda najznačajnija mera koja je bila planirana rezolucijom SB UN bila je ona koja bi nametnula globalno zamrzavanje imovine grupi "Lazarus", koju je stvorila Severna Koreja. U tekstu predloga se navodi da se "Lazarus" bavi "sajber špijunažom, krađom podataka, novčanim pljačkama i destruktivnim operacijama zlonamernog softvera" protiv državnih, vojnih, finansijskih, proizvodnih, izdavačkih, medijskih i zabavnih institucija, kao i brodskih kompanija i kritične infrastrukture.
Rezolucijom bi takođe bila zamrznuta imovina trgovinske korporacije "Koreja Namgang trejding" koja šalje severnokorejske radnike u inostranstvo a oni donose prihod državi.
Sankcije bi pogodile i kompaniju "Hegumgang Trejding", koja je sarađivala s kompanijom iz Mozambika a u vezi sa ugovorom od šest miliona dolara koji se odnosi na rakete zemlja-vazduh, radar i prenosive sisteme protiv-vazduhoplovne odbrane.
Najnovije vesti iz ove kategorije
Najnovije vesti
Kolumne
Putin u Beogradu ostao "ispod cenzusa"
Autor: Milan Urošević
Španska sela Potemkinovih neimara
Autor: Mirko Škrbić
PODGORIČANKA
Autor: Zoran R. Tomić
Pravoslavlje i Rusoslavlje
Autor: Darko Obradović
Amerika kao supersila
Autor: Jovan Babić
Izdvajamo sa twitter-a
Skoro milijardu ljudi živi u zemljama članicama NATO-a. Budžet NATO pakta je oko 2500 milijardi dolara. Švedska od ponedeljka postaje, posle 200 godina neutralnosti, članica pakta. pic.twitter.com/5pMq007RsS
— Goran Vukajlović (@sofi2022_2023) March 7, 2024