Radio uživo
Danas je u mestu Slatina nadomak Knjaževca pala prva klapa filma "Zlatni rez 42 (Djeca Kozare)".
Reditelj Lordan Zafranović, koji snima film po scenariju Arsena Diklića, napisanog još 1986. je u izjavi koju prenosi Tanjug rekao da će snimiti univerzalnu priču o pobedi nad zlom koja mora biti razumljiva svima u svetu.
Posle pet godina rada na finansiranju i problema tokom pretpripremnog perioda Zafranović oseća radost što je konačno počeo snimanje filma za koga očekuje da "kvalitetom izađe van okvira bivše Jugoslavije". Lordan Zafranović je istakao da "ovaj film ima poruku nade".
"Gradićemo Jasenovac u blizini pravog, po skicama koje sam izradio. Unapred će se znati gde je koja baraka, upravna zgrada, gde ulazi voz… Predvodiću ekipu najboljih ljudi koji imaju ogromno iskustvo i želju da se napravi film koji govori o stradanju srpske dece i stanovništva sa Kozare, ali i o koncentracionom logoru Jasenovac tokom Drugog svetskog rata", ranije je izjavio Zafranović.
Poznati jugoslovenski reditelj je o ustaškim zločinima snimio 1983. godine dokumentarni film "Krv i pepeo Jasenovca", a jedan od najpoznatijih filmskih ostvarenja o nacističkim zločinima u NDH je i njegov antologijski film "Okupacija u 26 slika".
U jednom intervjuu davne 1986. scenarista Arsen Diklić je na pitanje kakva će biti devojčica iz "Dece Kozare", glavni nosilac radnje filma odgovorio: "Zamišljena je kao ličnost kroz čija će se saznanja, doživljaje, patnje i razočarenja, tuge i radosti sve videti". Još jedna rečenica Arsena Diklića, književnika i scenariste je potresna. "Kolika je bila borba za samoodržanjem, govori i podatak da uokolo baraka u logoru nije bilo nijedne travke, nijednog lista na granama koje su deca mogla doseći, izmorena glađu, deca su sve pobrstila", kazao je tada Diklić.
"U tom golom nagonu za samoodržanjem leži sva surovost, tragedija i zločin genocida", zaključuje Arsen Diklić u intervjuu davne 1986. godine u najavi filma čije snimanje je počelo 36 godina kasnije.
