Prema podacima polovina stanovništva je prekomerno uhranjena.
Svaka peta osoba u Srbiji je gojazna, a svaka treća na pragu gojaznosti.
Ovo su podaci istraživanja koje je neposredno pred pandemiju koronavirusa sproveo Republički zavod za statistiku u saradnji sa Institutom za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
Prema procenama stručnjaka, gojaznost smanjuje životni vek u proseku od šest do sedam godina, a da je svaki drugi smrtni ishod u Srbiji povezan sa prekomernim viškom kilograma, upozorava Ministarstvo zdravlja.
Za više od 200 raznih nezaraznih bolesti, poput dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije, moždanog udara i različitih oblika karcinoma, gojaznost je glavni faktor rizika.
Ministarstvo zdravlja pokrenulo je izradu studije pod nazivom "Faktori rizika i posledice gojaznosti među odraslim pacijentima u Republici Srbiji", u cilju unapređenja zdravstvenih usluga i tretmana pacijenata koji boluju od gojaznosti.
Studija ima za cilj da na sveobuhvatan način sagleda aktuelan problem gojaznosti u našoj zemlji i da preporuke za izradu strategije njenog suzbijanja.
''Između ostalog, studija će ispitivati da li su promenjene navike u ishrani i fizičkoj aktivnosti tokom pandemije Kovid 19 rezultirale povećanjem telesne težine naših građana'', navodi se u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Gojaznost je proglašena najvećim neprepoznatim javno zdravstvenim problemom današnjice, od strane Svetske zdravstvene organizacije.
Svetski dan gojaznosti obeležava se od 2020. godine svakog 4. marta u cilju promocije praktičnih rešenja za okončanje globalne krize gojaznosti.