Pravoslavni hrišćani danas slave Vaskrs liturgijama i brojnim običajima. Uskrs je najznačajniji praznik u hrišćanskom učenju, predstavlja njegovu suštinu jer označava da je Hristos vaskrsnućem pobedio smrt. Samim tim život svih ljudi dobio je smisao i život je nadvladao propast koju donosi smrt.
U crkvama i manastirima Srpske pravoslavne crkve (SPC) na bogosluženjima čita se poslanica koju je uputio Patrijarh Porfirije sa svim arhijerejima SPC. Prva Vaskršnja liturgija služena je u ponoć.
Vernici se pozdravljaju tradicionalnim pozdravom - Hristos vaskrse (ili voskrese) - vaistinu vaskrse, sve do praznika Vaznesenja Gospodnjeg - Spasovdana, koji se ove godine obeležava 25. maja.
Uoči Vaskrsa vernici su crvenom bojom farbali jaja, prvo jaje se naziva čuvarkuća i ostavlja se do narednog Uskrsa. Crvena boja simboliše nevino prolivenu krv Hristovu, jaje rađanje novog života. Vremenom započelo se sa farbanjem jaja i drugim bojama. Danas će se u domovima pravoslavnih vernika spremiti vaskršnja trpeza na kojoj će pored ofarbanih jaja na centralnom mestu biti i vaskršnja pogača, a veliki post kojim su se vernici spremali za proslavu Vaskrsa biće okončan uz pečenje i kolače.
Cela sedmica nakon Vaskrsa se naziva Svetla, a pesme koje se tada pevaju radosne su čak i u tužnim prilikama jer kao što se čuje na prvoj vaskršnjoj liturgiji - Hristos je vaskrsao iz mrtvih, smrću je smrt pobedio i svima u grobovima život je darovao!