Foto: ig/jugoslavija.sfrj

Preminuo čuveni reditelj Veljko Bulajić

Vesti Autor: K.C. | 12:02 Sreda, 03 04 2024 Foto: ig/jugoslavija.sfrj

Veljko Bulajić, jedan od najvećih filmskih reditelja s naših prostora koji je trajno oblikovao jugoslovensku i hrvatsku kinematografiju preminuo je u 97. godini, potvrdili su članovi njegove porodice.

Rođen je 22. marta 1928, u mestu Vilusi na pola puta od Trebinja do Nikšića, podseća zagrebački „Večernji list“. Sa roditeljima, ocem Miljkom i majkom Ljubicom, i braćom Đorđem i Stevanom je do izbijanja Drugog svetskog rata boravio u Sarajevu, a onda su se vratili u rodne Viluse i već 13. jula 1941. godine pridružili ustanicima.

U jednom trenutku čitava porodica bila je zarobljena u italijanskom fašističkom koncentracionom logoru. Najstariji brat Đorđe je poginuo u ratu, dok su Stevan i Veljko preživeli, iako su i oni bili ranjavani.

Posle rata je upisao filmsku režiju u Centro Sperimentale u Rimu. Diplomirao je 1959, i asistirao je velikim rediteljima kao što su Federiko Felini i Vitorio De Sika, pa se vratio u bivšu Jugoslaviju.

Rediteljsku karijeru započeo je sa dva kratka filma: Kamen i more i Brod lutalica (1953). Prvi dugometražni igrani film „Vlak bez voznog reda“ (o posleratnim migracijama stanovništva) realizovao je 1959. godine. Delo je nagrađeno s dve Zlatne arene i nagradama Slavica i Jelen u Puli, kao i Nagradom grada Zagreba. Sledi film „Rat“ (1960), vizija ratne katastrofe, nagrađen Zlatnom i Srebrnom arenom u Puli. Veliki uspeh Bulajić postiže filmom „Uzavreli grad“ (1961), o životu u novom industrijskom centru, nagrađenom takođe Zlatnom arenom u Puli.

Ratni spektakl „Bitka na Neretvi“ – u kom su igrale holivudske zvezde Jul Briner i Orson Vels, kao i čuveni italijanski glumac Franko Nero, i sovjetska vedeta Sergej Bondarčuk – bio je 1970. godine nominovan za nagradu američke akademije za film, Oskar, a plakat za ovo ostvarenje napravio je slavni slikar Pablo Pikaso.

Bulajić je autor čiji su filmovi postigli najveći uspeh kod domaćih i stranih gledalaca. „Kozara“, „Vlak bez voznog reda“, „Atentat u Sarajevu“, zajedno s „Bitkom na Neretvi“, na vrhu su liste najgledanijih filmova u bivšoj Jugoslaviji.